Izvješće o društvenom razvoju 2007 . /2008 . Borba protiv klimatskih promjena:

1. Izvješće o društvenom razvoju 2007./2008. Borba protiv klimatskih promjena: ljudska solidarnost u podijeljenom svijetu

2. Klimatske promjene 21. stoljeća “Jedna generacija posadi stablo; sljedeća generacija dobije hladovinu.” kineska poslovica “Već znate dovoljno. Ja također. Nije znanje ono što nam nedostaje. Ono što nam nedostaje je hrabrost razumjeti ono što znamo i izvući zaključke.” Sven Lindqvist

3. Klimatski izazovi 21. stoljeća • definiranje opasnosti – zadržavanje porasta temperature ispod2 stupnja • tri značajne osobine – izazovi sukumulativni i globalni, aposljedice sukonačne • zajednička, ali različita odgovornost – udio ispuštanja ugljika

4. Klimatski šokovi: 5 kritičnih točaka društvenog razvoja: • smanjena produktivnost u poljoprivredi • opasnost od povećanja razine voda • povećana izloženost ekstremnim vremenskim prilikama • kolaps ekosustava • porast zdravstvenih opasnosti ...mogu za posljedicu imati snažan sustavni šok za društveni razvoj u velikom broju zemalja

5. Klimatske su promjene neodgodivi problem. Moramo djelovati odmah. • postojeće zalihe ugljika već uzrokuju porast temperature • kako bismo spriječili katastrofalne posljedice klimatskih promjena moramo ograničiti zagrijavanje na porast od 2º Celzijusa

6. Koncentracije stakleničkih plinova (posebno CO2) su povezani s temperaturom Izvor: http://www.seed.slb.com/en/scictr/watch/climate_change/greenhouse.htm

7. Toplotni val u Europi 2003. Prikaz (prosječnih) ljetnih temperatura u Švicarskoj od 1864. do 2003. Smatra se da je toplotni val uzrokovao smrt velikog broja ljudi, posebno starijih. Prosječna temperatura tijekom toplotnog vala 2003. bila je 22°C, daleko izvan zabilježenog raspona (srednja vrijednost 17°C). Takav je fenomen vrlo rijedak u kontekstu povijesnih klimatskih oscilacija. Procjenjuje se da je pojava ekstremno toplog ljeta poput onog 2003. dvostruko vjerojatnija kao posljedica klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek.

8. Što treba učiniti?Pregovori protokola iz Kyota nakon 2012. mogu i moraju utvrditi: put za održive globalne emisije na temelju kojih se određuju nacionalne strategije u praksi i nacionalni proračuni za ugljik.

9. Što treba učiniti? Odrediti cilj za stabilizaciju CO2 na 450 ppm. Procijenjeni troškovi su 1.6% prosječnog svjetskog BDP-a do 2030.

10. Proračun za ugljik u 21. stoljeću određen je na 1.456 Gt CO2 s ciljem izbjegavanja opasnih klimatskih promjena i zadržavanja temperature unutar granice porasta od 2 stupnja Celzijusa

11. Proračunza ugljik u 21. stoljeću Sadašnje su emisije dvostruko veće od navedenih, i ovim tempom će se ispuniti do 2030.!

12. Bogate zemlje moraju smanjiti emisije za 30% do 2020. i za 80% do 2050.

13. Ublažavanje posljedica • utvrđivanje nacionalnog proračuna za ugljik • formiranje cijene za emisije ugljika: • porez na ugljik • sustav “uhvati i prodaj” (reforma Programa trgovine emisijama EU-a)

14. Određivanje cijene ugljika:Oporezivanje u odnosu na “uhvati i prodaj” metodu • upravne razlike • predvidivost cijena • stvaranje prihoda Ovi programi moraju u najmanju ruku osigurati odgovarajuće smanjenjeemisija

15. Ostali instrumenti: • zajamčene tarife za obnovljivu energijus ciljem generiranja 20% više obnovljivih izvora energije do 2020. • porast energetske učinkovitosti za kućanske aparate i zgrade • transport – oštrije norme za gorivo s ciljem 120g/CO2/km do 2012.; porez na zrakoplovstvo • novetehnologije s usmjerenjem na skupljanje i skladištenje ugljika

16. Energetska učinkovitost: opcija “bez kajanja” • korist od energetske učinkovitosti može biti i ušteda novca i smanjenje emisija. • kućanski aparati • izolacija • rasvjeta www.energetska-efikasnost.undp.hr

17. Neki ljudi hodaju laganije od drugih • raspodjela sadašnjih emisija ukazuje na obrnuto proporcionalni odnos između izloženosti klimatskim promjenama i odgovornosti • kad bi svaka osoba koja živi u zemljama u razvoju uzrokovala emisiju ugljika prosječne osobe u SAD-u ili Kanadi, bilo bi nam potrebno devet planeta da se taj CO2apsorbira • Emisija CO2 po osobi u Hrvatskoj je bila 5,3 tone 2004. godine, što je porast od 3,9 tona emitiranih po osobi 1990. godine

18. Emisije ugljika iz Hrvatske i u ostatku svijeta

19. Potrebna je međunarodna suradnja o prijenosu financijskih sredstava i tehnologije.

20. Potrebno je i ublažavanje posljedica i prilagodba za pravilnu borbu protiv klimatskih promjena i opasnosti koje one predstavljaju za čovječanstvo.

21. Prilagodba neizbježnom: nacionalne aktivnosti i međunarodna suradnja “Ako izaberete neutralnost u nepravednoj situaciji, podržali ste napadača” Nadbiskup Desmond Tutu “Nepravda počinjena protiv bilo koga prijetnja je svima.” Montesquieu

22. Potrebna je i prilagodba i ublažavanje posljedica

23. stanjedruštvenog razvoja oblikuje postupak kojim se rizik pretvara uizloženost negativnim utjecajima

24. Prema apartheidu prilagodbe Investicije razvijenih zemalja bacaju u sjenu fondove za prilagodbu

25. Postoje ekstremne nejednakosti u kapacitetima prilagodbe. Međunarodna se suradnja sporo razvija.Planovi prilagodbe moraju biti sastavni dio širihstrategija za ublažavanje siromaštva. Dodatne potrebe za financijskim sredstvima za prilagodbu infrastrukture da ne zagađuje okoliš, za prilagodbu smanjenja siromaštva klimatskim promjenama i za jačanje odgovora na katastrofe procijenjene su na barem 86 milijardi do 2015.

26. Indeks društvenog razvoja za Hrvatsku iznosi 0,850, što je stavlja na 47. mjesto od 177 država za koje postoje podaci

27. Hrvatska u usporedbi s ostalim zemljama u regiji

28. Indeks društvenog razvoja u Hrvatskoj u 2005.

29. Izvješće o društvenom razvoju 2007./2008. http://hdr.undp.org