POLITIKE I REŽIMI DEVIZNIH TEČAJEVA – DIO VII -

1. POLITIKE I REŽIMI DEVIZNIH TEČAJEVA – DIO VII - Doc. dr. sc. GORDANA KORDIĆ

2. SADRŽAJ PREZENTACIJE • Monetarna unija • Usklađivanje mjera monetarne i fiskalne politike CILJ PREDAVANJA • Analizirati stajališta o ulasku u monetarnu uniju • Simetrični vs. asimetrični šokovi • Utjecaj monetarne na fiskalnu politiku i obrnuto – fiskalno uzrokovana inflacija

3. Razdoblje europskih integracijskih procesa može se podijeliti u 4 faze (Mongelli, 2002) • PRVO, PIONIRSKO RAZDOBLJE (početak 1960ih do početka 1970ih) • Devizni tečajevi su još uvijek fiksni, kretanja kapitala ograničena a konačni ishod integracijskih procesa neizvjestan, • Već tada je jasno kako će mobilnost radne snage u Europi biti znatno slabija nego u SADu, • Liberalizacija tijekova kapitala kritizira se zbog opasnosti od špekulativnih napada, rasta zasnovanog na priljevu kapitala te rizika i opasnosti od iznenadnog prestanka pritjecanja kapitala (sudden stop), • Fiskalna politika je instrument ublažavanja šokova na nacionalnoj razini dok su snažnije političke integracije važan preduvjet uspješnog funkcioniranja unije.

4. DRUGO RAZDOBLJE (prva polovica 1970ih) • Analiziraju se posljedice gubitaka monetarne suverenosti u smislu obrane od (unutarnjih i vanjskih, simetričnih i asimetričnih) šokova, • Proširuje se rasprava o potrebi individualnog pristupa svakoj pojedinačnoj članici dok su teorijske rasprave u drugom planu (što se nastavlja i kroz sljedeće, treće razdoblje). • TREĆE RAZDOBLJE (traje tijekom 1980ih) • Pozornost je usmjerena na praktična pitanja funkcioniranja europske monetarne unije i uvođenje jedinstvene valute • ČETVRTO RAZDOBLJE (od kraja 1980ih nadalje) • Analizira se funkcioniranje monetarne unije u praksi kroz iskustva europskih zemalja

5. MONETARNA UNIJA – pitanja i dileme • Poboljšava li se blagostanje nacionalnog gospodarstva ulaskom u integracijske procese (optimalno valutno područje) • Kada se zajednica približava optimalnom valutnom području? • Utjecaj trgovinske otvorenosti na razinu sličnosti (simetrije) među zemljama - pozitivan ili negativan utjecaj? Stajališta se razlikuju, osobito na dugi rok!

6. Usporedba troškova i koristi pristupanja ekonomskoj i monetarnoj uniji • Razina koristi izravno je povezana sa stupnjem ekonomske integracije – pozitivno nagnuta krivulja koristi • Što je zemlja bolje integrirana, troškovi su manji – negativno nagnuta krivulja troškovi koristi (benefits) Troškovi i koristi (% BDPa) Troškovi su veći od koristi Koristi su veće od troškova troškovi (costs) Stupanj ekonomske integracije između zemlje pristupnice i valutnog područja (trgovinska otvorenost, % BDPa)

7. MONETARISTIČKO STAJALIŠTE KEYNESIJANSKO STAJALIŠTE Monetarističko vs. keynesijansko gledište ulaska u monetarnu uniju - sklonost ka ulasku u zajednicu zemalja ovisi o procjeni učinkovitosti nacionalne politike kaoonekoja treba neutralizirati razlike u potražnji i troškovima među zemljama. Izvor: De Grauwe, P., “EconomicsofMonetary Union “, OxfordUniversityPress

8. Prema monetarističkom gledištu nacionalne monetarne politike su neučinkovite u obrani od asimetričnih šokova (neovisno jesu li privremeni ili trajni). • Ukoliko to gledište predstavimo na grafikonu, vidimo kako se pravac koji prikazuje troškove nalazi blizu točke ishodišta u kojoj je udruživanje optimalan izbor. • Stoga je, sukladno ovom mišljenju, ulazak u zajednicu dobar izbor za najveći broj zemalja. • Keynesijansko gledište uključuje čitav niz ograničenja (kretanje plaća i cijena je rigidno, radna snaga je ograničeno mobilna) te su nacionalna monetarna i tečajna politika dobri instrumenti za obranu od asimetričnih šokova. • Na grafikonu koji prikazuje ovo gledište, pravac troškova značajno je udaljen od ishodišta i time je i udio zemalja koje ulazak u uniju smatraju korisnim manji. • Nakon 1980ih prevladava monetarističko gledište koje je značajno utjecalo i na formiranje monetarne unije europskih zemalja 1990ih.

9. Kolika je opasnost od šokova među zemljama monetarne unije • Stajalište Europske Komisije – šokovi na strani potražnje stabilizirat će se na razini zajednice jer se usklađuju strukture ekonomija • Otvorenost trgovine dovodi do iskorištavanja ekonomije obujma • Ako kriza zahvati jedan sektor – zahvatit će ga na razini cijele unije • Na taj način izbjegavaju se i asimetrični šokovi • Stajalište P. Krugmana • Trgovinska integracija koja nastaje kao posljedica ekonomije obujma vodi također i do regionalne koncentracije industrije • Sektorski specifični šokovi tada pogađaju cijele države – tečajna politika mogla bi biti prikladan instrument obrane

10. Stajalište Europske komisije optimistično! Izvor: De Grauwe, P., “EconomicsofMonetary Union “, OxfordUniversityPress • Rastući pravac (TT) navodi na zaključak kakotrgovinska povezanost povećava stupanj sličnosti među zemljama te se one sve rjeđe suočavaju s asimetričnim šokovima. • Pravac OCA sačinjen je od točki u kojima su troškovi = koristima, odnosno troškovi trgovinske povezanosti su neutralizirani simetrijom među zemljama • Desno od OCA krivulje nalazi se područje u kojem su koristi veće od troškova, Monetarne integracije na dugi rok – kriterij razine trgovinske povezanosti među zemljama

11. Izvor: De Grauwe, P., “EconomicsofMonetary Union “, OxfordUniversityPress Krugmanovo stajalište – pesimistično! • Ekonomske integracije smanjuju simetriju među zemljama te je krivulja TT negativno nagnuta! • Krivulja TT na određenoj razini parametara u budućnosti će se preklopiti s OCA krivuljom te će članice ući u zonu optimalnog valutnog područja, unatoč ograničenjima • Krivulja T'T' pokazuje situaciju u kojoj neto dobici monetarne unije ne rastu jednakom brzinom kao stupanj povezanostitemonetarne integracije udaljavaju zemlju od zone optimalnog valutnog područja, • Kao rezultat, troškovi asimetrije prevladavaju u odnosu na ostale koristi monetarne unije te je krajnji rezultat negativan. • Ipak, ovaj model treba uzeti s oprezom jer je njegova primjena prije svega teorijska Monetarne integracije na dugi rok – razina trgovinske povezanosti među zemljama

12. USKLAĐIVANJE MJERA MONETARNE I FISKALNE POLITIKE

13. MONETARNA UNIJA S FISKALNOM UNIJOM • Može li monetarna unija (općenito!) postojati bez fiskalne unije, odnosno kolika razina fiskalne povezanosti je nužna za stabilnost unije • EUROPSKA UNIJA • PAKT O STABILNOSTI I RASTU – projekcija ciljnih veličina fiskalne politike na srednji rok (na temelju kriterija iz Maastrichta) • EUROPSKI FINANCIJSKI STABILIZACIJSKI MEHANIZAM - pružanje pomoći članicama u slučaju financijskih poteškoća

14. Što kada monetarna unija nema i jedinstvenu fiskalnu vlast: • Nedostatna fiskalna disciplina  problemi moralnog hazarda, kreativnog računovodstva .. • Otežana je mogućnost pomoći (kroz zajedničku proračunsku politiku, fiskalne transfere) u slučaju asimetričnih šokova iz okruženja • Produbljuju se postojeće razlike među članicama zajednice te se javljaju sumnje u opravdanost njezinog postojanja i samog članstva

15. Za uspješno funkcioniranje monetarne i fiskalne unije, bilo bi potrebno udovoljiti nizu kriterija (Bordo, 2010.) • Postojanje jedinstvenog valutnog područja (kroz sustav zajedničke valute i monetarne politike) u okviru kojeg središnja banka može osiguravati stabilnost cijena, • Mobilnost faktora proizvodnje i trgovina bez restrikcija, • Zajednička fiskalna politika na federalnoj razini s učinkovitim ograničenjima na dulji rok, • Dopuštena određena razina fiskalne neovisnosti, ali uz ograničenja i kontrolu fiskalne discipline, • Postojanje mehanizma obrane od asimetričnih šokova kroz sustav transfera među članicama.

16. Fiskalna unija također zahtijeva i snažniju centralizaciju (dijela) nacionalnih proračuna kako bi se učinkovitije provodile politike transfera među članicama i ublažavanja asimetričnih šokova. • Asimetrični šokovi u fiskalno decentraliziranim zajednicama mogu biti izazvani i nacionalnim politikama, primjerice ukoliko se unilateralno snižavaju nacionalna porezna davanja • Fiskalni transferi mogu izazvati nesuglasice među članicama, osobito kada se radi o zemljama koje su se u prethodnim razdobljima ponašale neodgovorno

17. FISKALNA KONSOLIDACIJA • Poboljšanje fiskalne discipline (proračunske procedure, fiskalno pravilo ..) postaje osobito značajno u okolnostima krize • Kroz procese fiskalnih konsolidacija pokušava se poboljšati razina fiskalnih integracija kod monetarnih unija U EUROPSKOJ UNIJI • Rasprave o fiskalnoj konsolidaciji počinju 1990ih • PRVA FAZA – za uspješnu konsolidaciju potrebno je smanjiti troškove javnog sektora te se razmatra politički i institucionalni kontekst • DRUGA FAZA – pokušava se definirati najprikladniji način fiskalne konsolidacije – fiskalno pravilo i/ili poboljšanje proračunskih procedura

18. Za uspjeh konsolidacije na razini EU, važan sastavni dio uspjeha jesu i nacionalne politike koje se sastoje od: • Numeričkih fiskalnih pravila (numerička ograničenja fiskalnoj politici), • Neovisne nacionalne fiskalne institucije (zahtjev za neovisnošću sličan kao za središnje banke), • Proračunskih procedura kojima se definira priprema, odobravanje i provođenje proračunskih planova, • Definiranje srednjoročnog okvira za proračunsko planiranje.

19. Dodatna literatura: • DeGrauwe, P.: Economics of Monetary Union“, Oxford University Press, 2007. • Bordo, M. W.: The Euro Needs a Fiscal Union, 2011.; dostupno (26. 09. 2011.) na http://shadowfed.org/wp-content/uploads/2010/10/Bordo-Euro-Needs-A-Fiscal-Union.pdf • Mongelli, P. F.: „New“ Views on the Optimum Currency Area Theory: What is EMU Telling us?“, European Central Bank Working paper No. 138, 2002.