NEPROFITNE ORGANIZACIJE

1. NEPROFITNE ORGANIZACIJE Agape 31.01.2014.

2. Općenito o NPO • Sam pojam neprofitna organizacijanema eksplicitnu pravnu definiciju u zakonodavstvu Republike Hrvatske. • Neprofitno, kao temeljna karakteristika ovih organizacija, pokazuje da cilj osnivanja neprofitnih organizacija nije stjecanje profita, odnosno dobiti, njenim osnivačima-vlasnicima, nego bi trebao biti šira korist - javni interes.

3. Obilježja koja ističu razliku između profitnih i neprofitnih - Graynof (1 dio) • Različitost svrhe i cilja osnivanja i djelovanja • Financiranje putem proračuna i drugi izvori, ne putem tržišta • Rashodi poslovanja pokrivaju se osiguranim prihodima • Proračun, a ne godišnji financijski izvještaj je najvažniji financijski dokument • Izvršenje proračuna je pokriveno računovodstvenim i financijskim izvještajem • Potrebno je osigurati uravnotežen proračun

4. Obilježja koja ističu razliku između profitnih i neprofitnih - Graynof (2 dio) • Prihodi ne zavise od odnosa ponude i potražnje • Nema direktne povezanost između prihoda i rashoda • Dugotrajna imovina nije povezana s prihodima niti s očuvanjem imovine • Izvori mogu biti restriktivni • Nema izraženih vlasničkih interesa • Smanjene razlike internog i eksternog računovodstva i izvještavanja

5. Klasifikacij NPO 1. Kriterij osnivača • Javne • Privatne 2. Kriterij financiranja • Proračunski korisnici • Ostale neprofitne organizacije

6. Kriterij financiranja Ostale neprofitne organizacije • Dobrotvorne • Članske • Komercijalne

7. Udruge Udruga je svakioblikslobodnogidobrovoljnogudruživanjavišefizičkih, odnosnopravnihosoba, koje se, radizaštitenjihovihprobitakailizauzimanjazazaštituljudskihpravaisloboda, teekološka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja

8. Čl.23. Zakona o udrugamaProračunske dotacije • (1) Vlada Republike Hrvatske, na osnovi provedenog natječaja, dodjeljuje dotaciju iz državnog proračuna udrugama za projekt ili program koji je od osobitog interesa za opće/javno dobro u Republici Hrvatskoj. • (2) Visina sredstava za dotaciju iz državnog proračuna određuje se udrugama svake godine u državnom proračunu. Sukladno usvojenom Programu suradnje Vlade Republike Hrvatske i nevladinog, neprofitnog sektora u Republici Hrvatskoj, Hrvatski sabor donijet će na prijedlog Vlade Republike Hrvatske Kodeks pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga. • (3) Za dodjelu dotacije iz državnog proračuna mogu se natjecati samo udruge upisane u registar udruga. • (4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na dodjelu dotacije iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

9. Nacrt (novog) ZakonaDonacije iz javnih izvora čl.27 • (1) Udruge koje su upisane u Registar udruga ili Registar predstavništava stranih udruga imaju mogućnost dobivanjadotacije – bespovratnih sredstava izdržavnog proračuna i drugih javnih izvora radi provođenja programa i projekata od interesa za opće dobro u RepubliciHrvatskoj • (2) Nadležnadržavnatijela, natemeljuprovedenogjavnogpozivaodnosnonatječaja, sklapajuugovore s udrugama o provedbiprogramailiprojektaodinteresazaopćedobro. • (7) Udruga koja je iz javnih izvora dobila bespovratna sredstva za provođenje programa ili projekta od interesa za opće dobro najmanje jedanput godišnje o svome radu i o opsegu i načinu stjecanja i korištenja bespovratnih sredstava izvještava davatelja sredstava, a putem internetske stranice i širu javnost. • (8) Udruga je obvezna sredstva iz stavka 1. ovog članka koristiti isključivo za provedbu odobrenih programa ili projekata. • (9) Udruga koja je iz javnih izvora dobila bespovratna sredstva za provođenje programa ili projekta od interesa za opće dobro ne može sudjelovati u izbornoj ili drugoj promidžbi političke stranke, koalicije ili kandidata, ne može davati izravnu potporu političkoj stranci, koaliciji ili kandidatu niti prikupljati financijska sredstva za financiranje političkih stranaka, koalicija ili kandidata.

10. UdrugePrekršaji – kaznene odredbe • 1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj udruga koja: • 1. ne vodi popis članova udruge (članak 4. stavak 3.), • 2. obavlja djelatnosti koje nisu u skladu s ciljevima utvrđenim statutom (članak 5. stavak 1.), • 3. ne rabi naziv i skraćeni naziv udruge u obliku i sadržaju u kojem su upisani u registar udruga (članak 12. stavak 6. i 7.), • 4. rabi u pravom prometu podatke o promjenama ili postupa po promjenama prije nego što su upisane u registar udruga (članak 19. stavak 5.), • (2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba udruge.

11. Nacrt ZakonaPrekršaji čl.47 • 1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj udruga ako: • 1. ne vodi popis članova udruge ili ga ne vodi na način propisan ovim Zakonom (članak 8. stavak 2. i 3.) • 2. ne rabi naziv i skraćeni naziv udruge u obliku i sadržaju u kojem su upisani u Registar udruga (članak 10. stavak 6.) • 3. prođe dvostruko višeg vremena od vremena predviđenog za održavanje redovne sjednice skupštine, a ona nije održana (članak 13.stavak 6.) • 4. rabi u pravom prometu podatke o promjenama ili postupa po promjenama prije nego što su upisane u Registar udruga (članak 22. stavak 6.) • 5. u određenom roku ne otkloni nedostatke i nepravilnosti utvrđene u inspekcijskom nadzoru (članka 36. stavak 1.) • 6. likvidator u propisanom roku ne podnese zahtjev za upis postojanja razloga za prestanak udruge (članak 37. stavak 2.) • (2) Za prekršaje iz stavka 1. točke 1. do 5. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba udruge. • (3) Novčanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se likvidator ako ne izvrši obveze iz likvidacijskog postupka iz članka 38. st. 4.,5.,6. ili 7.

12. (Gospodarska) djelatnost udruga Članak 5. • (1) Udruga može od osnutka obavljati djelatnosti kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni statutom. • (2) Uz djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, udruga može obavljati djelatnost kojom se stječe prihod, sukladno zakonu. • (3) Udruga je samostalna u ostvarivanju svojih ciljeva utvrđenih statutom. • (4) Djelatnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka udruga ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe. Ako u obavlja nju djelatnosti udruga ostvari dobit, ona se mora sukladno statutu udruge koristiti isključivo za obavlja nje i unapređenje djelatnosti udruge, kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni statutom.

13. Nacrt ZakonaNačela djelovanja udruge Članak 5. • (1) Djelovanje udruge temelji se na načelima neovisnosti, javnosti, neprofitnosti i slobodnog sudjelovanja u javnom životu. • (2) Neovisnost znači da udruga samostalno utvrđuje svoje ciljeve, samostalno uređuje svoj unutarnji ustroj i samostalno obavlja djelatnosti u skladu s Ustavom i zakonom. • (3) Javnost rada udruge uređuje se statutom, u skladu sa zakonom • (4) Neprofitnost znači da se udruga ne osniva sa svrhom stjecanja dobiti, ali može obavljati djelatnosti kojima se ostvaruje prihod, sukladno zakonu i statutu. • (5) Udruge slobodno sudjeluju u oblikovanju javnih politika i javnog mnijenja te izražavaju svoja stajališta i mišljenja i poduzimaju inicijative o pitanjima od njihova interesa.

14. Nacrt ZakonaDjelatnosti kojima se stječe prihod –čl.26. • (1) Udruga obavlja djelatnosti kojima se stječe prihod sukladno statutu udruge i sukladno • posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti za obavljanje te vrste djelatnosti, ako takvi • propisi postoje. • (2) Djelatnosti udruga ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće • osobe. Ako u obavljanju djelatnosti udruga ostvari višak prihoda nad rashodima, on se mora sukladno statutu udruge koristiti isključivo za obavljanje i unapređenje djelatnosti udruge kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni statutom. • (3) Udruga nema pravo ostvareni višak prihoda nad rashodima kao dobit raspodjeljivati • svojim osnivačima, članovima, članovima tijela udruge, direktorima, zaposlenima ili s njima • povezanim osobama. • (4) Pod povezanim osobama, u smislu ovog zakona, smatraju se osobe koje su članovi • obitelji (bračni ili izvanbračni drug, srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braća i sestre te • posvojitelj, odnosno posvojenik), te ostale fizičke i pravne osobe koje se prema drugim • osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati interesno povezanima s osnivačima, • članovima, članovima tijela udruge, direktorima i zaposlenima.

15. PRIJEDLOG ZAKONA O FINACIJSKOM POSLOVANJU I RAČUNOVODSTVUNEPROFITNIH ORGANIZACIJA

16. VIII. POSEBNI SLUČAJEVI PRIMJENE ZAKONA čl.29 • Ako neprofitna organizacije tijekom godine od obavljanja gospodarske djelatnosti ostvariviše od 230.000,00 kuna prihoda smatrat će se poduzetnikom u smislu članka 2. stavaka 3.ovoga Zakona koji vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s odredbamaZakona o računovodstvu, osim ako obavljanje te djelatnosti nakon isteka godine nastavi upravnoj osobi koja se ne smatra neprofitnom organizacijom, a koju u skladu s posebnimpropisima može osnovati.

17. VIII. POSEBNI SLUČAJEVI PRIMJENE ZAKONA čl.29 • Pod gospodarskom djelatnošću u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se samostalna,trajna razmjena roba i usluga na tržištu i u tržišnim uvjetima radi ostvarivanja dobiti ilidrugih procjenjivih koristi pri čemu se ne može utvrditi da se tom djelatnošću podižekvaliteta života pojedinca i unaprjenuje razvoj šire društvene zajednice, a organizacijeobavljam takve djelatnosti zbog posebnih pogodnosti stječu neopravdane povlastice natržištu.

18. VIII. POSEBNI SLUČAJEVI PRIMJENE ZAKONA čl.29 • Neprofitna organizacija koja od obavljanja gospodarske djelatnosti ostvari manje od230.000,00 kuna prihoda tijekom jedne godine, a temeljem rješenja Porezne uprave jeobveznik plaćanja poreza na dobit, vodi za cjelokupno financijsko poslovanjeračunovodstvo u skladu s odredbama ovoga Zakona, a za potrebe utvrnivanja porezneobveze, odvojene porezne i knjigovodstvene evidencije za gospodarsku djelatnost,sukladno posebnim propisima.

19. Zakon o trgovini • pravne osobe (udruge, zadruge, ustanove i sl.) koje prema posebnim propisima radi ostvarivanja svojih ciljeva, a sukladno odredbama statuta ili drugih općih akata, svoje proizvode prodaju na malo izvan prodavaonica na način iz članka 10. stavka 1. podstavka 2., 3., 4., 9. i 13. ovoga Zakona

20. Zakon o trgovini (1) Trgovinanamaloizvanprodavaonica je obliktrgovinenamalokada se prodajarobai/iliuslugaobavljananekiodsljedećihnačina: – naštandovimaiklupamaizvantržnicanamalo, –naštandovimaiklupamaunutartrgovačkihcentara,ustanovai sl., – putemkioska, – prigodnomprodajom (sajmovi, izložbei sl.) – u prostorimakulturnih, sakralnih, obrazovno-pedagoških,znanstvenihidrugihjavnihustanovateprostorimakoji sesmatrajuzaštićenimpodručjemprirode

21. Mišljenje nadležnog ministarstva • Djelatnost trgovine mogu obavljati i pravne osobe (udruge, zadruge, ustanove - tipa muzeja, škola i sl.), dakle neprofitne pravne osobe, koje prema posebnim propisima radi ostvarivanja svojih ciljeva, a sukladno odredbama njihovih statuta ili drugih općih akata, svoje proizvode prodaju na malo izvan prodavaonica na način propisan odgovarajućim odredbama zakona o trgovini, uz propisivanje iznimke od primjene odredbi ovoga zakona (prigodna prodaja).Neprofitnim pravnim osobama (udruge, zadruge, ustanove – škole, muzeji i sl.) omogućeno je, da bez ishođenja minimalno tehničkih uvjeta, a sukladno posebnim propisima radi ostvarivanja svojih ciljeva, u smislu odredbi njihovog statuta ili drugih općih akata, mogu obavljati sve djelatnosti koje su utvrđene statutom, osim onih koje su zakonom izričito zabranjene.Zakonodavac nije imao namjeru niti je svojim odredbama izjednačio neprofitne pravne osobe sa trgovačkim društvima, odnosno pojmom trgovca u obavljanju djelatnosti trgovine sa svrhom da prodajom bilo koje robe neprofitna pravna osoba ostvaruje određeni prihod

22. Zakon o pružanju usluga u turizmu • (2) Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona turističke usluge mogu pružati i javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima prirode za potrebe područja kojim upravljaju. • (3) Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona određene turističke usluge u zdravstvenom turizmu mogu pružati specijalne bolnice i lječilišta. • (4) Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona određene turističke usluge mogu pružati ustanove u kulturi. • (5) Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom određene turističke usluge mogu pružati udruge, škole i druge odgojno-obrazovne ustanove.

23. Zakon o pružanju usluga u turizmu (1) Sindikati, udruge umirovljenika, udruge planinara i slične udruge mogu radi ostvarivanja svojih ciljeva i zadataka propisanih statutom udruge organizirati putovanje (paket aranžman i izlet) isključivo za članove, s tim da paket-aranžman može trajati do dva dana uključujući najviše jedno nočenje (2) Udruge mogu organizirati putovanje iz stavka 1. ovoga članka samo povremeno i bez svrhe stjecanja dobiti. (3) Promidžba i predstavljanje putovanja iz stavka 1. ovoga članka ne može se obavljati sredstvima javnog priopćavanja. (4) Škola odnosno druga odgojno-obrazovna ustanova može za svoje učenike, odnosno polaznike organizirati izlet radi ostvarivanja nastavnih i odgojno-obrazovnih sadržaja i postizanja svojih ciljeva i zadaća koji se organiziraju kao djelatnost škole, odnosno odgojno-obrazovne ustanove. (5) Udruge su dužne organizaciju putovanja iz stavka 1. ovoga članka, a škole i druge odgojno-obrazovne ustanove organizaciju izleta iz stavka 4. ovoga članka, prijaviti nadležnoj ispostavi područne jedinice Državnog inspektorata prema svome sjedištu, najkasnije tri dana prije početka putovanja. (6) Udruge su obvezne za organizaciju putovanja iz stavka 1. ovoga članka, odnosno škole za organizaciju izleta koristiti samo prijevozna sredstva u kojima su putnici i prtljaga osigurani. (7) Na putovanja koja bez svrhe stjecanja dobiti organiziraju izviđačke (skautske) udruge za svoje članove u svojim objektima ili opremi za kampiranje i amaterski športski klubovi radi odlaska na pripreme i natjecanja, ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.

24. Zakon o ugostiteljstvu Ugostiteljska djelatnost u smislu ovoga Zakona je pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje i usluživanje pića i napitaka i pružanje usluga smještaja. Ugostiteljska djelatnost je i pripremanje hrane za potrošnju na drugom mjestu sa ili bez usluživanja u prijevoznom sredstvu, na priredbama i sl.) i opskrba tom hranom Ugostiteljsku djelatnost, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, mogu obavljati i: • – javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovimaprirode, • – zdravstvene ustanove – specijalne bolnice i lječilišta, • – ugostiteljske obrazovne ustanove te učenički i studentski domovi u svojimposlovnim prostorijama i prostorima, • – Hrvatski ferijalni i hostelski savez u objektima omladinskog turizma (hostel) za svoje članove i članove međunarodnih udruga omladinskog turizma kojih je savez član,

25. Zakon o ugostiteljstvu • – Hrvatski planinarski savez i njegove članice u svojim planinarskim objektima prvenstveno za svoje članove i članove međunarodnih udruga planinara kojih je savez član, • – lovačke udruge koje su na području lovišta pravo lova stekle koncesijom ili zakupomsukladno posebnim propisima i ribičke udruge, u svojim prostorijama i prostorima, za svoječlanove i druge registrirane lovce i ribolovce, • – udruge pripadnika nacionalnih manjina u svojim prostorijama i prostorima za potrebesvojih članova i drugih pripadnika te nacionalne manjine, odnosno pripadnika istog naroda u svrhu održavanja kulturnih i drugih događanja radi očuvanja, promicanja i iskazivanja nacionalnog i kulturnog identiteta nacionalne manjine, • – ustanove koje obavljaju kazališnu djelatnost u svojim poslovnim prostorijama i prostorima, u svrhu pripreme i usluživanja napitaka, pića, slastica i sl., najduže dva sata prije do dva sata nakon kazališnog događaja za potrebe svojih korisnika, • – Savez izviđača Hrvatske u izviđačkim centrima za svoje članove i članove međunarodnih skautskih udruga, član ili partner, • – muzeji osnovani kao javne ustanove u svojim poslovnimprostorijama i prostorima u okviru svog radnog vremena.

26. Gospodarsko interesno udruženje • Pravna osoba koju osnivaju dvije ili više fizičkih i pravnih osoba da bi olakšale i promicale obavljanje gospodarskih djelatnosti koje čine predmete njihova poslovanja, te da bi poboljšale ili povećale njihov učinak, ali tako da ta pravna osoba za sebe ne stječe dobit.

27. Zaklade i fundacije • Zaklada - imovinanamijenjenadasama, odnosnoprihodimaštoihstječe, trajnoslužiostvarivanjunekeopćekorisneilidobrotvornesvrhe • Fundacija - imovina namijenjena da u određenom vremenskom razdoblju služi ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe

28. Ustanove Ustanove su pravne osobe za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, športa, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i drugih djelatnosti, ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti

29. Ustanove Radi se o temeljnom pravnom obliku za trajno obavljanje poslova društvenih djelatnosti, tj. djelatnosti koje su od prvenstvenog interesa za nevladine organizacije i u kojima se ogleda suradnja između države i takvih organizacija

30. Računovodstvo neprofitnih organizacija • Računovodstvo podrazumijeva znanje i vještinu evidentiranja poslovnih događaja pri čemu se teži da znanstvena metodologija i tehnika evidentiranja poslovnih događaja što vjernije odrazi prirodu pojedinačnog poslovnog događaja i poslovanja izvještajnog subjekta u cjelini.

31. Računovodstvo neprofitnih organizacija • izlazne informacije računovodstvene obrade podataka moraju sadržavati informacije koje su «razumljive, važne, značajne, pouzdane i usporedive» , a samim time i korisne širokom krugu korisnika u donošenju poslovnih odluka.

32. Osnovna obilježja Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija • Uredbom se definiraju knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, organizacija knjigovodstva, obavljanje popisa imovine i obveza, načela iskazivanja imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda i rashoda, sadržaj i primjena računskog plana, financijsko izvještavanje i druga područja koja se odnose na računovodstvo neprofitnih organizacija.

33. Obveznici primjene • udruge i njihove saveze, strane udruge, zaklade, fondacije, ustanove, političke stranke, komore, sindikate, udruge poslodavaca, umjetničke organizacije, vjerske i druge zajednice i sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti/profita, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitne organizacije i koje su upisane u Registru neprofitnih organizacija

34. Obveznici primjene • Odredbe ove Uredbe koje se odnose na vođenje poslovnih knjiga primjenjuju se na nezavisne zastupnike, a odredbe koje se odnose na. vođenje poslovnih knjiga primjenom jednostavnog knjigovodstva i novčanog računovodstvenog načela na članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača

35. Jednostavno knjigovodstvo • Neprofitna organizacija čija je vrijednost imovine uzastopno u prethodne tri godine manja od 100.000,00 (230.000,00 od 1.1.2014) kuna i godišnji prihod uzastopno u prethodne tri godinu manji od 100.000,00 kuna (230.000,00 od 1.1.2014) nije obvezna sastavljati i predavati financijske izvještaje te primjenjivati računski plan. • Odluku o drugačijoj organizaciji knjigovodstva i načinu izvještavanja donosi osnivač do 29.02. ili 1.03. i u roku od 2 dana obavještava MIFIN (RNO-P)

36. Jednostavno knjigovodstvo • Organizacija iz čl.71. dužna je voditi najmanje Knjigu blagajne i Knjigu prihoda i rashoda primjenom jednostavnog knjigovodstva i novčanog računovodstvenog načela

37. Jednostavno knjigovodstvoKnjiga prihoda i rashoda Knjiga prihoda i rashoda sadrži najmanje sljedeće podatke: 1. redni broj, 2. broj i datum knjigovodstvene isprave na temelju koje se unosi podatak u knjigu prihoda i rashoda, 3. naziv knjigovodstvene isprave koja je osnova za knjiženje, 4. opis poslovne promjene, 5. iznos prihoda i rashoda.

38. Jednostavno knjigovodstvoKnjiga blagajne • U Knjigu blagajne se kronološkim redom unose podaci o izvršenim gotovinskimuplatama i isplatama. • Knjiga blagajne sadrži najmanje sljedeće podatke: 1. redni broj, 2. datum i broj knjigovodstvene isprave, 3. opis, 4. uplaćeni ili isplaćeni iznos

39. Organizacija knjigovodstva • Neprofitne organizacije vode knjigovodstvo po načelu dvojnog knjigovodstva, a prema rasporedu računa iz računskog plana za neprofitne organizacije (propisan Uredbom). • Neprofitne organizacije obvezne su u svom knjigovodstvu osigurati podatke pojedinačno po vrstama prihoda i rashoda te o stanju imovine, obveza i vlastitih izvora. • Poslovne knjige jesu: dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige.

40. Organizacija knjigovodstvaDnevnik i glavna knjiga • Dnevnik je knjiga u koju se unose poslovne promjene slijedom vremenskog nastanka • Glavna knjiga je sustavna knjigovodstvena evidencija poslovnih promjena nastalih na imovini, obvezama, vlastitim izvorima te prihodima i rashodima.

41. Organizacija knjigovodstvaPomoćne knjige - dugotrajne nefinancijske imovine – po vrsti, količini i vrijednosti (nabavna i otpisana) te s drugim potrebnim podacima, - kratkotrajne nefinancijske imovine (zaliha materijala, proizvoda i robe) – po vrsti, količini i vrijednosti, - financijske imovine i obveza, - knjigu (dnevnik) blagajni (kunska, devizna, porto i druge), – evidenciju danih i primljenih jamstava i garancija,- evidenciju putnih naloga i korištenja službenih vozila,– knjigu izlaznih računa,– knjigu ulaznih računa te– ostale pomoćne evidencije prema posebnim propisima i svojim potrebama. • ne moraju se voditi ako se izravnim raščlanjivanjem stavki glavne knjige osiguravju potrebni podaci

42. Načela priznavanja elemenata financijskih izvještajaIskazivanje imovine i obveza • Imovina i obveze iskazuju se po računovodstvenom načelu nastanka događaja • Tuđa imovina prati se u izvanbilančnoj evidenciji • Imovina, obveze i vlastiti izvori određuju financijski položaj neprofitne organizacije

43. Iskazivanje imovine i obveza • Imovina se početno iskazuje po trošku nabave (nabavnoj vrijednosti) odnosno, po procijenjenoj vrijednosti • Dugotrajna imovina je financijska i nefinancijska imovina čiji je vijek uporabe duži od jedne godine i koja duže od jedne godine zadržava isti pojavni oblik • Dugotrajna nefinancijska materijalna imovina čiji je pojedinačni trošak nabave (nabavna vrijednost) niži od 2.000,00 kuna (3.500,00 od 1.1.2014) može se otpisati jednokratno, stavljanjem u upotrebu, uz obvezu pojedinačnog ili skupnog praćenja u korisnom vijeku upotrebe

44. Iskazivanje imovine i obveza • Trošak nabave (nabavnu vrijednost) nefinancijske imovine čini kupovna cijena uvećana za carine, nepovratne poreze, troškove prijevoza i sve druge troškove koji se mogu izravno dodati troškovima nabave i osposobljavanja za početak uporabe • Kratkotrajna nefinancijska imovina je imovina namijenjena obavljanju djelatnosti ili daljnjoj prodaji u roku kraćem od godinu dana

45. Ispravak vrijednosti • Vrijednost pojedinog predmeta dugotrajne nefinancijske imovine ispravlja se linearnom metodom u korisnom vijeku uporabe. • Osnovica za ispravak vrijednosti dugotrajne imovine jest njen početni ili revalorizirani trošak nabave (nabavna vrijednost) odnosno procijenjena vrijednost. • Vrijednosti zemljišta, obnovljivih prirodnih bogatstava, knjiga, umjetničkih djela i ostalih izložbenih vrijednosti te plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti u pravilu se ne ispravljaju.

46. Iskazivanje prihoda i rashodaPrihodi recipročni prihodi (prihodi na temelju isporučenih dobara i usluga) priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da se mogu izmjeriti neovisno o naplati, nerecipročni prihodi (donacije, članarine, pomoći, doprinosi i ostali slični prihodi) priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da su raspoloživi (naplaćeni) najkasnije do trenutka predočavanja financijskih izvještaja za isto razdoblje

47. Iskazivanje prihoda i rashodaPrihodi donacije povezane s izvršenjem ugovorenih programa (projekata i aktivnosti) priznaju se u bilanci kao odgođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa (projekata i aktivnosti), donacije povezane s nefinancijskom imovinom koja se amortizira priznaju se u bilanci kao odgođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja na sustavnoj osnovi razmjerno troškovima uporabe nefinancijske imovine u razdoblju korištenja

48. Iskazivanje prihoda i rashodaRashodi • rashodi se priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju, • rashodi za utrošak kratkotrajne nefinancijske imovine priznaju se u trenutku stvarnog utroška odnosno prodaje i • troškovi nabave dugotrajne imovine se kapitaliziraju, a u rashode priznaju tijekom korisnog vijeka uporabe (osim kod izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, obveznika primjena računovodstva neprofitnih organizacija)