1 / 37

NESPU Š TENI TESTIS. Kada operisati?

NESPU Š TENI TESTIS. Kada operisati?. Zoran D. Krsti ć. Prevalenca na rođenju za terminske dečake normalne težine varira od 2 do 8%. U prva 3 meseca moguć spontani descenzus kada dolazi do endogenog kratkotrajnog skoka testosterona. Prevalenca zato pada na 1 do 2% između 3 i 12 meseci.

claral
Download Presentation

NESPU Š TENI TESTIS. Kada operisati?

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. NESPUŠTENI TESTIS. Kada operisati? Zoran D. Krstić

  2. Prevalenca na rođenju za terminske dečake normalne težine varira od 2 do 8%. • U prva 3 meseca moguć spontani descenzus kada dolazi do endogenog kratkotrajnog skoka testosterona. • Prevalenca zato pada na 1 do 2% između 3 i 12 meseci.

  3. Kriptorhizam kao deo drugih oboljenja: • Endokrne bolesti i oboljenja seksualne diferencijacije • U sklopu sindroma i malformacija: prune belly sy, hypospadias, atrezija anusa, defekti neuralne cevi, ...

  4. Cilj terapije: • Postizanje kozmetskog efekta • Normalni fertilitet • Mali rizik od maligniteta u adultnom dobu

  5. Uzrastna struktura dece operisane od nespuštenog testisa:1995 5% god

  6. Kriptorhizam može imati udaljene posledice po funkciju testisa, uključujući poremećaj spermatogeneze i rizik za karcinom testisa, čak i kada je uspešno spušten u skrotum (zato se govori o testisnom disgeneznom sindromu).

  7. Kod kriptorhidnih dečaka br. germinativnih ćelija se dramatično smanjuje unutar prve 2 godine života, naročito posle 6-og meseca (Cortes 2006). • Posle 2 godine normalan broj spermatogonija se nalazi samo u 10% nespuštenih testisa. • Osim stečenog deficita germinativnih ćelija zbog abnoramalne pozicije, ovaj deficit može biti i kongenitalan što podržava hipotezu da je kriptorhizam testisna disgeneza fetalnog porekla.

  8. Prisustvo dark spermatogonija u vreme orhiopeksije pre 2 god. života može imati prediktivnu vrednost za fertilitet u adultnom dobu.

  9. Prevalenca karcinoma in situ je 2-3% u muškaraca sa anamnezom o nespuštenom testisu.

  10. Dijagnostika • Precizan fizikalni pregled svakog muškog novorođenčeta. Da li su testisi u skrotumu? NEONATOLOG. • Topla prostorija, ruke • Vizuelni pregled skrotuma • Palpacija

  11. Ukoliko nisu spušteni kontrolni pregled sa 12 nedelja. Kod polovine se spusti u tom periodu spontano. Oni su pod rizikom za ascenzus, pa je potrebna redovna godišnja kontrola. • Kod onih kod kojih se ne spusti pripremati ga za hir. intervenciju već sa 6 meseci (Hutson)

  12. Dijagnostika nespuštenog testisa • Fizikalni pregled (ležeći i cross leged position, ako je moguće i uspravno) • Nema dodatnog benefita od UZ, CT, NMR ili angiografije asimetrija Spušteni testis uvećan?

  13. Eliminacija kremasternog refleksa? Izmuzavanje prema skrotumu? Veličina?

  14. Nespušteni testis Nespušteni ektopični testis Unilateralni Bilateralni Palpabilni Nepalpabilni Visoka-niska abdominalna Ingvinalna Supraskrotalna Visoka skrotalna Ektopična Spontani descensus Spontani ascensus Jatrogeni kriptorhizam Retraktilni (migrantni) Klasifikacija:

  15. Komplikacije • Uspeh orhidopeksije kod palpabilnih testisa do 92% • Uspeh kod nepalpabilnih testisa? • 1-stage Fowler-Stephens 50 d0 60% preživljavanje testisa • 2-stage Fowler-Stephens do 90%

  16. Komplikacije-obavestiti roditelje! • Kompletan infarkt testisa se dešava kod približno 3% pacijenata sa nepalpabilnim testisom. • Kod dodatnih 15 do 20% kod visokih intraabdominalnh testisa će se desiti signifikantna atrofija, koja će zahtevati potonju eksciziju. • Volumen testisa je posle orhiopeksije blago niži nego normalno (naročito kod bilateralni

  17. Ko operiše nespuštene testise? • Samo u specijalizovanim pedijatrijskim centrima, od dobro istreniranih dečjih hirurga. • Kao jednodnevna hirurgija • Rizik od komplikacija manji od 5% u iskusnim rukama

  18. Komplikacije • Atrofija testisa zbog oštećenja testikularnih krvnih sudova. • Deca sa pratećom uklještenom kilom i strangulacijom su pod značajno večim rizikom. Obavestiti roditelje! • Oštećenja duktusa sa posledičnom okluzijom se može desiti, ali se retko objavljuje zbog teškoća u dijagnostici. • Sekundarni ascenzus testisa je moguć zbog infekcije, nedovoljne mobilizacije ili neadekvatne fiksacije unutar skrotuma.

  19. Reorhiopeksija: • Većina recidiva su rezultat tehničke greške, odn. loše inicijalne operacije, a ne kratkoće spermatičnih krvnih sudova • Reoperisani testis su signifikantno manji • Uspeh oko 80%

  20. Ko radi reorhiopeksiju i kako? • Iskusni subspecijalista dečji hirurg-dečji urolog. • Minuciozna operativna tehnika • Lupe • Nežna disekcija funikulusa • En block disekcija funikulusa odozdo nagore • Započeti proksimalno desekciju iz retroperitoneuma??

  21. Efekti trans-testisne fiksacije (Bellinger 1989) • Fiksacija resorptivnim šavovima u 76% testisa akutna inflamacija, kompletno odsustvo spermatogeneze u 82% i tubulsku nekrozu u 88% testisa. • Najlon: odsustvo spermatogeneze 29%, tubulsku nekrozu 28%, tubulska atrofija 58%. • Dartos pouch: normalna spermatogeneza, minimalna tubulska atrofija 23%

  22. Bianchi A, Squire BR: Transscrotal orchidopexy. Pediatr. Surg. Int. 1989.

  23. Neoperisani odrasli muškarci sa bil. kriptorhizmom imaju azospermiju, dok 28% operisanih ima normalan broj spermatozoida. • 49% neoperisanih odraslih muškaraca sa unilateralnim nespuštenim testisom ima normalan broj spermatozoida, nasuprot 71% posle orhiopeksije

  24. Uzrastna struktura dece operisane od nespuštenog testisa: X 2007-X 2008 br n=196 6% god

More Related