180 likes | 318 Views
Značaj riziko faktora u etiologiji infarkta miokarda. Hodžić Zilha; Glibanović Alma; Sarajkić Lejla: Jajatović Mina. Klinika za bolesti srca i reumatizam UMC Sarajevo. 2010.
E N D
Značaj riziko faktora u etiologiji infarkta miokarda Hodžić Zilha; Glibanović Alma; Sarajkić Lejla: Jajatović Mina Klinika za bolesti srca i reumatizam UMC Sarajevo. 2010
Značaj koronarne bolesti u savremenom svijetu je ogroman jer bolest zahvata skoro epidemiološki broj osoba. Porazna činjenica da mnogi od oboljelih postaju trajno invalidi i ako su u reproduktivnom periodu života. Zato je važno na vrijeme sagledati uzroke bolesti i pokušati preventivno djelovati.
Osnovni uzrok kardiovaskularnih oboljenja jeste uznapredovali aterosklerotski proces koji može biti lokalizovan na perifernim i koronarnim krvnim sudovima. • Ateroskleroza je sistemna degenerativna bolest koja napreduje sa starenjem. • Akutni infarkt miokarda (AIM) je najteži oblik koronarne bolesti. Nastaje zbog opstrukcije nekog od koronarnih krvnih sudova kada je onemogućena cirkulacija krvi i dopremanje kiseonika u jedan dio miokarda.
Dijagnoza akutnog infarkta se postavlja na osnovu tri osnovna parametra koja su dostupna u kliničkoj praksi: • dobro i precizno uzeta anamneza, te detaljan pregled pacijenta, • elektrokardiogram i njegove promjene, • porast Troponina; SGOT; SGPT; LDH; HBDH; CPK; CK-MB (transveraza )
Kardiovaskularni riziko faktori Nepromjenivi ili endogeni faktori rizika su oni na koje ne možemo uticati, a to su • muški spol, • starija životna dob, • porodična sklonost. Promjenjivi ili egzogeni faktori rizika su oni na koje možemo uticati, a tu spadaju: • pušenje, • diabetes mellitus, • stres, • gojaznost, • hipertenzija, • povišene masnoće u krvi itd.
Osnovni cilj istraživanja je: • Ispitati zastupljenost kardiovaskularnih riziko faktora: dob, spol, pretilost, pušenje, hipertenzija, diabetes mellitus, hiperglikemija i hiperlipidemija kod dvije grupe ispitanika: pacijenata sa akutnim infarktom miokarda (AIM) i u kontrolnoj grupi ispitanika.
Ispitanici • U studiju će biti uključeno trideset (30) pacijenata sa dijagnozom akutnog infarkta miokarda primljenih u Intenzivnu jedinicu za njegu koronarnih bolesnika na Kliniku za bolesti srca i reuamtizam Kliničkog Centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS).
U kontrolnu grupu će biti uključeno trideset (30) naizgled zdravih ispitanika koji u momentu istraživanja na osnovu subjektivnih i objektivnih pokazatelja ne pokazuju kliničke znakove postojanja ishemijske bolesti srca.
Rezultati: Tabela: Ispitanici prema spolu sa infarktom miokarda i kontrolna grupa
Tabela: Ispitanici prema navici konzumiranja duhana sa infarktom miokarda i kontrolna grupa
Tabela: Ispitanici sa i bez dijabetesa mellitus tipa 2 sa infarktom miokarda i kontrolna grupa
Tabela: Ispitanici sa hipertenzijom i normotenzijom u infarktu miokarda i kontrolna grupa
Tabela: Ispitanici sa normalnom i prekomjernom tjelesnom masom u infarktu miokarda i kontrolna grupa
Grafiči prikaz: Ispitanici sa povećanim masnoćama i trigliceridima u krvi u infarktu miokarda i kontrolna grupa
Rezultate slične ovoj studiji su dobili i Knot et al. koji su analizirali tradicionalne riziko faktore kod pacijenata sa bolesti koronarnih krvnih sudova. • Autori su našli vrlo visok postotak pacijenata sa sljedećim riziko faktorima: pušenje je bilo zastupljeno kod 41,6% muškaraca i bilo je najzastupljeniji riziko faktor. • Naša studija je pokazala još veću zastupljenost konzumiranja duhana kod pacijenata sa akutnim infarktom miokarda. • Knot et al. su našli da je hiperlipidemija bila sljedeći po učestalosti najzastupljeniji riziko faktor kod pacijenata 39,8%, hipertenzija kod 38,5% pacijenata i diabetes kod 23%.
U našoj studiji su podjednako i u velikom procentu (70 – 75%) bili zastupljeni svi riziko faktori. • Prevencija ateroskleroze može se provesti preveniranjem pojave faktora rizika (primarna prevencija), kao prevencija usmjerena na postojeće faktore rizika prije pojave manifestne aterosklerotske bolesti i prevencija nakon pojave simptoma koronarne bolesti, ateroskleroze moždanih i perifernih krvnih sudova (sekundarna prevencija).
Zaključci • Kod pacijenata sa akutnim infarktom miokarda postoji značajno veći procenat zastupljenosti svih tradicionalnih kardiovaskularnih riziko faktora. • Kod pacijenata sa akutnim infarktom miokarda postoji značajno veća zastupljenost diabetes mellitusa tip 2, hipertenzije, prekomjerne tjelesne težine i hiperlipidemije kao riziko faktora u odnosu na kontrolnu grupu ispitanika. • Zastupljenost muškog spola i konzumiranja duhana kao riziko faktora je bila podjednako zastupljena kod pacijenata sa akutnim infarktom miokarda i u kontrolnoj grupi isptianika.