130 likes | 437 Views
Tema br. 8 Monetaren sistem i monetarna politika na Republika Makedonija . Primeneta ekonomika Praven fakultet - Skopje. Sodr`ina. Monetaren sistem – poim i definicija Oformuvawe na monetarniot sistem na Makedonija Funkcii na Narodnata banka na Republika Makedonija
E N D
Tema br. 8Monetaren sistemi monetarna politika na Republika Makedonija Primeneta ekonomika Praven fakultet - Skopje
Sodr`ina • Monetaren sistem – poim i definicija • Oformuvawe na monetarniot sistem na Makedonija • Funkcii na Narodnata banka na Republika Makedonija 4. Regulirawe i upravuvawe so koli~inata na pari vo optek 5. Merki i instrumenti na monetarnata politika
1. Monetaren sistem – poim i definicija • Monetaren (pari~en) sistem: zbir od pravila utvrdeni so zakonski propisi so koi se reguliraat pra{awata za: • pari~nata edinica (valutata) na nacionalnata ekonomija • emisijata na pari vo ekonomijata • opredeluvaweto na vrednosta na pari~nata edinica na edna dr`ava vo odnos na pari~nite edinici na drugi dr`avi i • na~inot na vr{ewe na pla}awata vo dr`avata i vo stranstvo • Do 1990 g. monetarniot sistem na Makedonija bil del od sistemot na celata porane{na Jugoslavija • Samo NBJ bila ovlastena da vr{i emisija na hartieni i kovani pari; • Postoe{e posebna jugoslovenska valuta – dinar
2. Oformuvawe na monetarniot sistem na Makedonija • Po osamostojuvaweto RM voveduva sopstven monetaren sistem: • Izvr{ena e zamena na dinarite vo vrednosni bonovi vo odnos 1:1; • vo april 1992 g. doneseni se zakon za pari~na edinica i prviot zakon za Narodna banka na Makedonija (NBRM); • Vovedena e pari~na edinica (valuta) – denar i stoti del deni; • Zameneti se vrednosnite bonovi vo denari vo odnos 1:100; • Izvr{ena e denominacija, kako merka protiv visokata inflacija; • Vovedeni se hartieni, kovani i depozitni (`iralni) pari; • NBRM pretstavuva osnova na monetarniot i bankarskiot sistem na Makedonija (kako i sekade); ~esto se narekuva i centralna banka ili “banka na bankite”;
2. Oformuvawe na monetarniot sistem na Makedonija • Vo 2002 godina e donesen nov Zakon za NBRM zaradi: • usoglasuvawe so standardite na EU; • usoglasuvawe so potrebite na pazarnata ekonomija; • zgolemuvawe na nezavisnosta na NBRM, preku voveduvawe: • Operativna nezavisnost (samostojnost vo definirawe na celite) • Li~na nezavisnost (nema nadvore{no vlijanie pri odlu~uvaweto • Institucionalna nezavisnost (podolgi mandati na guvernerot i viceguvernerite od poiti~kata vlast koja gi imenuva) • Finansiska nezavisnost (samostojno raspolagawe so sredstvata) • Pred 2002 g. NBRM ja predlagala i sproveduvala monetarnata politika, no taa bila utvrduvana od strana na Sobranieto na Makedonija • Organi na NBRM se: Guverner (mandat od 7 godini + pravo na reizbor) i Sovet (sostaven od 8 lica + Guverner)
3. Funkcii na Narodnata banka na RM • Osnovna odgovornost na NBRM: odr`uvawe stabilnost na doma{nata valuta, preku: • Odr`uvawe interna stabilnost na valutata likvidnost na pla}awata do dr`avata; i • Odr`uvawe eksterna stabilnost na valutata likvidnost na pla}awata vo stranstvo i stabilnost na devizniot kurs • Funkcii na NBRM, definirani so zakonot za NBRM, se: • Za odr`uvawe interna (monetarna i finansiska) stabilnost: • Regulirawe i upravuvawe so koli~inata pari vo optek (pari~nata masa); • Emisija na kni`ni i kovani pari; • Regulirawe na op{tata likvidnost na bankarskiot sistem; • Supervizija vrz bankite i {tedilnicite; • Za odr`uvawe eksterna (devizna i platno-bilansna) stabilnost: • Regulirawe na pla}awata prema stranstvo; • Sproveduvawe na politikata na devizniot kurs na denarot; • Rakuvawe so deviznite rezervi; • Op{ti funkcii: • Tehni~ki bankarski raboti za organite na dr`avnata uprava; • Pretstavuvawe na dr`avata pred me|unarodnite finansiski institucii;
3. Funkcii na Narodnata banka na RM • Emisija na pari: NBRM e edinstvena ovlastena institucija za izdavawe kni`ni i kovani pari (moneti); • Likvidnost na bankarskiot sistem: NBRM opredeluva pravila za rezervi za likvidnost i zadol`itelna rezerva; • Supervizija vrz bankite i {tedilnicite: NBRM vr{i kontrola vrz komercijalnite banki zaradi obezbeduvawe sigurnost i stabilnost; dva vida kontroli: (1) indirektna – se vr{i permanentno preku izve{tai na bankite; i (2) direktna – se vr{i povremeno preku direkten uvid kaj bankite; • Likvidnost na pla}awa kon stranstvo: NBRM gi sledi obvrskite kon stranstvo, dr`i devizni rezervi (vo stranski banki; vo visina od minimum 4-mese~en uvoz vo dr`avata), zema krediti od stranstvo; • Politika na devizniot kurs: NBRM vr{i kupuvawe i/ili prodavawe devizi, HoV vo stranski valuti i blagorodni metali i vr{i bankarski operacii; • Raboti za dr`avnite organi: NBRM vr{i tehni~ki bankarski raboti za dr`avnata uprava;
4. Regulirawe i upravuvawe so koli~inata na pari vo optek • Monetarnata politika, vo osnova, pretstavuva regulirawe na koli~inata na pari vo optek; • Za taa cel NBRM: • Ja regulira emisijata na pari; • Se gri`i za stabilnosta na valutata; i • Se gri`i za likvidnosta na bankite i na stopanstvoto; • Bidej}i monetarnata politika e del na makroekonomskata politika merkite na monetarnata politika se vo soglasnost i vo funkcija na celite i zada~ite na makroekonomskata politika: • Postignuvawe ekonomski porast; • Porast na vrabotenosta; • Stabilnost na cenite; • Stabilnost na devizniot kurs; • Vramnote`eni odnosi so stranstvo; • Porast na `ivotniot standard;
4. Regulirawe i upravuvawe so koli~inata na pari vo optek • Monetarnata politika ne mo`e vrz nabroenite celi da vlijae samo direktno, tuku pred s# indirektno (posredno) • Kombiniraweto na merkite e mnogu suptilna aktivnost, bidej}i postoi sprotivstavenost: • Porastot na p/voto i vrabotenosta vo osnova (ne sekoga{) baraat (pretpostavuvaat) porast na masata pari vo optek; • Stabilnosta na cenite i devizniot kurs, vo princip, zna~at pomala (ili uramnote`ena) koli~ina pari vo optek; • Vo ekonomskata politika postoi potreba od barawe postojan balans me|u stabilnosta na kratok rok i dinami~nosta (porastot) na dolg rok. • Do 1995 g. glavna merka na monet. politika bila masata na pari vo optek, a potoa, do denes, glavna merka e devizniot kurs, {to indirektno vlijae vrz pari~nata masa • Devizniot kurs pretstavuva “nominalno sidro”,osnoven instrument i posredna cel na monetarnata politika.
5. Merki i instrumenti na monetarnata politika • NBRM sekoga{ gi sledi: • Sostojbata na buxetot; • Sostojbata na devizniot pazar; i • Proekcijata na masata pari vo optek; • Masata pari vo optek se definira kako: • PP = GP + @S (PP=primarni pari GP=gotovi pari @S=`iro smetki • M1 = GP + DP (DP = depoziti na gra|anite) • M2 = GP + DP + OD<1 (OD<1 = oro~eni depoziti do 1 godina) • M3 = GP + DP + OD<1 + OD>1 (OD>1 = oro~eni depoziti nad 1 godina) • M = M1 + M2 + M3 = m h PP (M = vkupna pari~na masa; m = multiplikator) Zaradi multiplikatorot NBRM ima direktna kontrola samo vrz primarnite pari (PP), a vkupnata pari~na masa (M) se kontrolira samo preku indirektni merki i instrumenti na monetarnata politika
5. Merki i instrumenti na monetarnata politika • Merkite na monetarnata politika se delat na: • Direktni; i • Indirektni; • Direktnite merki se administrativni i zna~at direktno ograni~uvawe na pravata na bankite i {tedilnicite zaradi kontrolirawe na masata na pari vo optek; • Pove}e se koristat vo zemjite vo tranzicija, zaradi nerazvienite finansiski pazari; Vo RM ve}e se napu{taat. • Takvi merki se: • Ograni~uvawe na bankarskite plasmani; • Opredeluvawe (ili ograni~uvawe) na kamatnite stapki; • Ograni~uvawe na kreditite, naj~esto potro{uva~ki i stanbeni
5. Merki i instrumenti na monetarnata politika • Indirektnite merkii instrumenti se pazarni i zna~at indirektno kontrolirawe na masata na pari vo optek; • Pove}e se koristat vo razvienite zemji, kade ima razvieni finansiski pazari; Vo RM s# pove}e se voveduvaat. Takvi merki se: • Operacii na otvoren pazar (aukcii na depoziti/davawe krediti instrument za pu{tawe pari vo optek; i aukcii na blagajni~ki zapisi instrument za povlekuvawe na del od parite vo optek); • Propi{uvawe zadol`itelna rezerva procent od depozitite koj komercijalnite banki treba da go ~uvaat kako rezerva kaj NBRM; • Propi{uvawe eskontna stapka na NBRM stapka po koja NB im dava krediti na komercijalnite banki i slu`i kako reper • Propi{uvawe lombardna kamatna stapka na najnepovolni kred • Davawe devizni garancii;